STORIES for CHILDREN by Sister Farida(www.wol-children.net) |
|
Home عربي |
Home -- Fulfulde -- Perform a PLAY -- 083 (Daniel‘s test 1) This page in: -- Albanian -- Arabic? -- Armenian -- Aymara -- Azeri -- Bengali -- Bulgarian -- Cebuano -- Chinese -- English -- Farsi -- French -- FULFULDE -- German -- Greek -- Guarani -- Hebrew -- Hindi -- Indonesian -- Italian -- Japanese -- Kazakh -- Korean -- Kyrgyz -- Macedonian -- Malayalam? -- Platt (Low German) -- Portuguese -- Punjabi -- Quechua -- Romanian -- Russian -- Serbian -- Slovene -- Spanish-AM -- Spanish-ES -- Swedish -- Swiss German? -- Tamil -- Turkish -- Ukrainian -- Urdu -- Uzbek
FIJINEE -- fijinanon fayɓe goo!
Fijinanee fayɓe goo
83. Fii ndardannde Danu’iila nden 1Oo lanɗo mawɗo wi’eteeɗo Nabukajanasaaru hendii saare Yerusalaam nden, o jogitii nde. Hari ndun muraadu no aanini fota non Yahuudiyankeeåe åen. Alla newnayno yo oo lanɗo wi’eteeɗo Yoakiimu waɗe e joge. Hari ko rewoowo sanamuuji ɗi gaynataano non jooni wallitaade mo. Ngaño on wujji keyeeji saare nden, hay keyeeji wonɗi ɗin ka nder juulirde mawnde. Nabukajanasaaru Lanɗo on : "Ko ann yo Asqanazu, miɗo faalaa sukaaåe Israa’iilayankeeåe ko kurkanoo lan. Suåee åuråe åen hakkil e åuråe dolnude åen, hara ko sukaaåe labaaåe e yiitere." Kasooåe åen seppi ko yahata miyesji 600 (965,61 Kiloomeeter). Tawi Danu’iila no tawdaa e åen. Åe sakkitori hewtugol ka saare mawnde wi’eteende Baabilon. E ko honɗun non åe tawata ka nder tata lanɗo on? Hari hiåe haani ɗoftaade kala ko åe yamiranoo. Hari haqqee neɗɗanke ko åuri e fanɗude åe okkaaka. Kono kanko Danu’iila e yiååe makko åen hiåe tiiɗi fota e hiåe selli finde e Alla. Hara ko non gomɗinal maa ngal woniri? Hara soono hiɗa selli finde ka duɗal e ka suudu? Wondude e yiååe maååe åen ka mullere nden fijirdee ton? Hiɗen haani sellude finde e Alla! Danu’iila e yimåe makko åen fewti e ndartannde maååe aranere nden. Lanɗo on jonni kasooåe åen yamiroore huutorteede yeru duuåi tati. Hiåe haanunoo ekkitaade haala yimåe baabilon åen kañun e toååe goo kadi ɗuuɗuɗe. Ka taabal lanɗo on, hari hiåe haani ñaamude ko wallinaa kon yeeso maååe. Danu’iila : "Hanaaniiya, åen waawataa ñaamude oo ñaametee ɗoo, sabu ɗun yaadaa e sariyaaji fewtuɗi ɗin ñaameteeji ɗi Alla yamiri men ɗin." Hanaaniiya : "Hiɗa sikka hara meɗen hanndi e goɗɗun goo ko men ñaama?" Danu’iila : "Accu hakkee, kono men ñaamataa ñaametee wonɗo on ka taabal lanɗo on." Asqanazu : "Ko lanɗo on yamirii oo ñametee ɗoo fii mon. Si tawiii men jokkaali ɗun, o taway yeeso mon ngon no ronki åuri åeya sukaaåe goreeåe mon, haray lanɗo on no waawi sortugol men wonkii kin." Danu’iila : "Men jeejii ma, ndartu jiyaaåe maa åen nde balɗe sappo timmi. Okkoraama åe åiååe naako e ndiyan ko åe yara, onsay on eååindiray men e åeya yimåe, on haalay si tawii meɗen luttirde non maa si men haanaa." Aynoowo on jaåani åe ɗun. Kitaabul Muggadasi on sifori nii fii battane waɗunooɗe ɗen : "Ko balɗe sappo feýýi, geece maååe ɗen hari no jalbi åuri e hiɗe wufini åuri ɗe åeya sukaaåe fow wonunooåe ñaamude ñaameteeji welɗi lanɗo on." Wano non, aynoowo on acci åe jokkitii ñaamugol åiååe naako ɗen e yarugol ndiyan laaåuɗan ɗan. Danu’iila lutti tiiɗude. Hari himo selli finde e Alla, awa non o hendike njoddi moýýiri fii ɗun. Ko duuåi tati timmi, lanɗo on ndarti kasooåe åen. O tawi ko Danu’iila e weldiååe makko åen no feýýitii åeya fow! Nabukajanasaaru Lanɗo on : "Åee sukaaåe woråe ɗiɗo no åuri jogaade hakkile laabi sappo edii jannooåe åen fow e nder laamateeri an ndin. Miɗo faalaa yo åe kurkano lan." Kono neeåaano tun si ngurndanji maååe ɗin weeåitanii bone. Mi sifanto ma fii ndun muraadu ka taariika hikkotooɗo. Yewtooåe : Fillitotoodo, Nabukajanasaaru, Danu’iilu, Hanaaniiya, Asqanazu Copyright : CEF Allemagne |